{"id":832,"date":"2025-07-29T11:52:40","date_gmt":"2025-07-29T11:52:40","guid":{"rendered":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/?p=832"},"modified":"2025-07-29T12:02:00","modified_gmt":"2025-07-29T12:02:00","slug":"kada-psiholoski-aparat-kaze-istini-ne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/?p=832","title":{"rendered":"Kada psiholo\u0161ki aparat ka\u017ee istini &#8220;ne&#8221;"},"content":{"rendered":"<div class=\"has-text-align-right wp-block-post-author-name\">Andrija Piska\u0107, mag. psych. &amp; univ. bacc. phil. et relig.<\/div>\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Znate li onaj osje\u0107aj kada legnete u krevet, napokon u ti\u0161ini ve\u010deri, i odjednom vam se u umu pojavi neko neugodno sje\u0107anje? Neka situacija iz pro\u0161losti koja vas jo\u0161 uvijek posramljuje, zbunjuje ili boli? Sre\u0107om, ve\u0107inu dana to neugodno sje\u0107anje ostaje potisnuto, negdje u pozadini na\u0161e svijesti. No \u0161to bi se dogodilo da ta sje\u0107anja, misli ili osje\u0107aji ne nestaju tokom dana? Da stalno kru\u017ee na\u0161im umom te da smo konstantno podsje\u0107ani na, naprimjer, na\u0161u prolaznost, smrt ili gubitak voljenih? Bi li \u017eivot tada bio uop\u0107e podno\u0161ljiv? Koli\u010dina anksioznosti koja bi se nosila s takvim saznanjima bila bi preplavljuju\u0107a. Upravo zato, kako bi se za\u0161titili od unutarnjih prijetnji poput bolnih sje\u0107anja, tjeskobnih misli ili preplavljuju\u0107ih emocija, na\u0161 psiholo\u0161ki aparat je razvio sofisticirani sustav obrane. Ba\u0161 kao \u0161to na\u0161 imunolo\u0161ki sustav brani tijelo od virusa i bakterija, tako na\u0161 psiholo\u0161ki aparat koristi obrambene mehanizme kako bi o\u010duvao stabilnost i ravnote\u017eu uma.<\/p>\n\n\n\n<p>Pojam &#8220;obrambeni mehanizmi&#8221; uveo je Sigmund Freud, a njegova k\u0107i Anna Freud kasnije ih je detaljno opisala i razradila. To su nesvjesni, ali motivirani psihi\u010dki procesi kojima se branimo od unutarnjih i vanjskih prijetnji. Drugim rije\u010dima, nisu slu\u010dajni: koristimo ih (iako nesvjesno) kako bismo se za\u0161titili od boli, srama, straha, tjeskobe te drugih neugodnih stanja. \u0160vicarski psihoanaliti\u010dar Leon Wurmser ih je ovako opisao:<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p>\u201cObrambeni mehanizmi su razli\u010diti na\u010dini da se istini ka\u017ee \u2018ne\u2019.\u201d<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>To mo\u017eda zvu\u010di grubo, ali ima istine u tome. Svaki obrambeni mehanizam na neki na\u010din skriva ili preoblikuje istinu; o nama samima, o drugima, o stvarnosti. Me\u0111utim, dok god su ti mehanizmi fleksibilni i zreli, oni nam poma\u017eu da \u017eivimo funkcionalno i smireno. Problem nastaje kada obrambeni mehanizmi postanu previ\u0161e rigidni, neprimjereni situaciji ili kada se oslanjamo gotovo isklju\u010divo na nezrele oblike obrane.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Za\u0161to je va\u017eno prepoznati ih?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Znanje o tome koje obrambene mehanizme koristimo, i jo\u0161 va\u017enije, za\u0161to ih koristimo, temelj je svakog osobnog razvoja. Tek kada osvijestimo vlastite psiholo\u0161ke obrane, mo\u017eemo po\u010deti stvarno razumjeti svoje emocije, pona\u0161anje i unutarnje konflikte. Obrambenih mehanizama ima mnogo te su razli\u010dite mogu\u0107nosti od \u010dega se \u010dovjek mo\u017ee braniti i na koji na\u010din. Na primjer:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Osje\u0107aj superiornosti mo\u017ee prikrivati duboki osje\u0107aj inferiornosti.<\/li>\n\n\n\n<li>Ljutnja \u010desto slu\u017ei da se maskira bespomo\u0107nost.<\/li>\n\n\n\n<li>Ovisnost o drugima mo\u017ee biti na\u010din da pobjegnemo od straha od usamljenosti.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>No op\u0107enito govore\u0107i, obrambeni mehanizmi se dijele u dvije velike skupine:<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>1. Primarni (nezreli) mehanizmi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ovi mehanizmi uklju\u010duju naru\u0161ene granice izme\u0111u sebe i vanjskog svijeta. Ljudi koji ih koriste \u010desto imaju pote\u0161ko\u0107a u realisti\u010dnom do\u017eivljavanju stvarnosti te u razlikovanju vlastitih misli i emocija od tu\u0111ih. Neki primjeri uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>Poricanje <\/em>(negiranje stvarnosti) \u2013 osoba, iako svakodnevno pije te zbog toga do\u017eivljava probleme na poslu i u obitelji, mo\u017ee govoriti kako nema problema s alkoholom te da mo\u017ee prestati kada god ho\u0107e.<\/li>\n\n\n\n<li><em>Projekcija <\/em>(pripisivanje vlastitih nepo\u017eeljnih misli drugima) \u2013 osoba mo\u017ee optu\u017eivati kolegu na poslu da je neprijateljski nastrojen prema njoj iako je ona ta koja gaji skrivenu zavist i negativno raspolo\u017eenje prema kolegi.<\/li>\n\n\n\n<li><em>Idealizacija\/devalvacija<\/em> (oscilacije u percepciji drugih kao savr\u0161enih ili bezvrijednih) &#8211; osoba je isprva svog novog partnera opisivala kao savr\u0161enog \u010dovjeka bez mane, a nakon prve sva\u0111e ga po\u010dinje omalova\u017eavati i govoriti da je sebi\u010dan i lo\u0161 \u010dovjek koji nikad nije vrijedio.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>2. Sekundarni (zreliji) mehanizmi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ovi mehanizmi omogu\u0107uju osobi da se nosi s realitetom na zreliji i u\u010dinkovitiji na\u010din. Oni uklju\u010duju unutarnje granice i refleksivnost. Primjeri uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><em>Racionalizacija<\/em> (tra\u017eenje logi\u010dnih razloga kako bi se prikrila emocija) \u2013 osoba nije uspjela upisati \u017eeljeni fakultet u drugom gradu stoga govori kako zapravo tamo i nije htjela studirati jer je grad ionako ru\u017ean i dosadan.<\/li>\n\n\n\n<li><em>Sublimacija<\/em> (preusmjeravanje nepo\u017eeljnih impulsa u dru\u0161tveno prihvatljivo pona\u0161anje) \u2013 nakon prekida osoba krene intenzivno trenirati pretvaraju\u0107i tako bol, tugu i agresiju u produktivnu energiju.<\/li>\n\n\n\n<li><em>Humor<\/em> (kori\u0161tenje smijeha za olak\u0161avanje emocionalne napetosti) \u2013 nakon dobivanja otkaza na poslu, osoba bi mogla re\u0107i kako sada kona\u010dno ima vremena za ono \u0161to stvarno voli: pani\u010darenje u punom radnom vremenu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je razumjeti da su obrambeni mehanizmi nu\u017eni. Bez njih bi nam \u017eivot \u010desto bio prete\u017eak pa \u010dak i nepodno\u0161ljiv. Oni su poput nevidljivih \u0161titova koji nas brane od unutarnjih rana. Ne mo\u017eemo ih jednostavno isklju\u010diti ili izbrisati iz sebe, ali ono \u0161to mo\u017eemo je nau\u010diti \u017eivjeti s njima svjesnije. Klju\u010d je u tome da ih prepoznamo: da osvijestimo kada nas \u0161tite, a kada nas ko\u010de. Nije cilj rije\u0161iti se tih mehanizama, ve\u0107 ih koristiti mudro i fleksibilno, u skladu s vlastitim vrijednostima i stvarnim okolnostima te napredovati od nezrelijih ka zrelijima. Tada ne reagiramo automatski, nego imamo izbor i time postajemo slobodniji u vlastitim mislima, osje\u0107ajima i pona\u0161anju. Nikada u potpunosti slobodni, no dovoljno slobodni. I da, to suo\u010davanje s vlastitim mehanizmima obrane mo\u017ee biti neugodno, pa i bolno, ali istovremeno osloba\u0111a jer istinski osobni razvoj po\u010dinje onog trenutka kad se hrabro zapitamo:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Od \u010dega se zapravo \u0161titim?&#8221;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znate li onaj osje\u0107aj kada legnete u krevet, napokon u ti\u0161ini ve\u010deri, i odjednom vam se u umu pojavi neko neugodno sje\u0107anje? Neka situacija iz pro\u0161losti koja vas jo\u0161 uvijek posramljuje, zbunjuje ili boli? Sre\u0107om, ve\u0107inu dana to neugodno sje\u0107anje ostaje potisnuto, negdje u pozadini na\u0161e svijesti. No \u0161to bi se dogodilo da ta sje\u0107anja, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":833,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-832","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihoterapija-i-savjetovanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=832"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":842,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/832\/revisions\/842"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/833"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}