{"id":808,"date":"2025-01-21T13:46:43","date_gmt":"2025-01-21T13:46:43","guid":{"rendered":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/?p=808"},"modified":"2025-01-21T13:46:44","modified_gmt":"2025-01-21T13:46:44","slug":"snovi-i-psihoza-dvije-strane-iste-medalje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/?p=808","title":{"rendered":"Snovi i psihoza: dvije strane iste medalje?"},"content":{"rendered":"<div class=\"has-text-align-right wp-block-post-author-name\">Andrija Piska\u0107, mag. psych. &amp; univ. bacc. phil. et relig.<\/div>\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eLu\u0111ak je budni sanjar\u201c \u2013 Immanuel Kant<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Tisu\u0107lje\u0107ima ljudi povezuju snove i psihozu: Platon tako govori o stanjima u kojima je percepcija pogre\u0161na kao npr. san i ludilo, Arthur Schopenhauer govori kako je san kratkotrajna psihoza, a psihoza dugotrajan san, dok Allan Hobson smatra da sanjanje nije nalik psihozi ve\u0107 ono jest psihoza. \u0160to je to zajedni\u010dko snovima i psihozi da ih ljudi intuitivno povezuju? Da bismo odgovorili na to pitanje prvo trebamo objasniti \u0161to je psihoza.<\/p>\n\n\n\n<p>Psihoza je naziv kojim se opisuje stanje koje mo\u017ee obuhvatiti slu\u0161ne, vidne, taktilne, mirisne ili okusne halucinacije; deluzije odnosno patolo\u0161ki promijenjen sadr\u017eaj misli na koji se ne mo\u017ee djelovati argumentima poput vjerovanja da posjedujemo posebnu mo\u0107 ili da nas netko proganja; poreme\u0107ene misli poput te\u0161ko\u0107a u razmi\u0161ljanju i koncentraciji te takozvane negativne simptome poput onog da smo apati\u010dni, bezvoljni ili da se ne mo\u017eemo izraziti. Svi prethodno navedeni simptomi se koriste i za dijagnozu shizofrenije u <em>Dijagnosti\u010dkom i statisti\u010dkom priru\u010dniku za du\u0161evne poreme\u0107aje<\/em>, no treba imati na umu kako je shizofrenija samo najpoznatiji poreme\u0107aj koji mo\u017ee obuhvatiti psihozu \u2013 ona se tako\u0111er mo\u017ee pojaviti i u bipolarnom poreme\u0107aju, ali i u psihoti\u010dnoj depresiji. Tako\u0111er, halucinacije i deluzije mogu biti i posljedica nekih nepsihijatrijskih oboljenja kao npr. Parkinsonove bolesti. Zanimljivo je kako su halucinacije kod osoba s dijagnosticiranom shizofrenijom u zapadnim zemljama agresivnije od onih u osoba u isto\u010dnim zemljama. Tako\u0111er je zanimljivo kako nijednoj slijepoj osobi nije nikada bila dijagnosticirana shizofrenija. Izgleda kako kultura utje\u010de na ono \u0161to \u0107e osoba do\u017eivljavati u psihozi, ali i kako postoji ne\u0161to specifi\u010dno u vidnom podra\u017eaju \u0161to izaziva istu. No, za potrebe ovog \u010dlanka ostat \u0107emo u okviru snova i psihoze.<\/p>\n\n\n\n<p>Randy Gardner dr\u017eao je dugo vremena Guinnesov svjetski rekord u bivanju budnim najdu\u017ee vrijeme. S prosinca 1963. godine na sije\u010danj 1964., sedamnaestogodi\u0161nji Randy je bez kori\u0161tenja ikakvih stimulativnih supstanci izdr\u017eao punih 11 dana bez sna. Do danas, njegov rekord slomljen je vi\u0161e puta, no Guinnes je 1997. zabranio obaranje rekorda bez sna zbog zdravstvenih razloga. Naime, Randy je prilikom postavljanja rekorda ve\u0107 pri \u010detvrtom danu do\u017eivio svoju prvu halucinaciju i deluziju: pomislio je da je uli\u010dni znak \u010dovjek te da je on (Randy) zapravo slavni fudbaler. Takvi simptomi postajali su samo ja\u010di kako su dani bez sna prolazili te je u jednom trenutku Randy imao izrazito ote\u017eanu koncentraciju \u2013 toliko ote\u017eanu da nije mogao ni zavr\u0161iti re\u010denicu. Tako\u0111er, razvio je paranoi\u010dnost.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"768\" src=\"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/gettyimages-50962431-f4ec13ebb6321b9d4062f6376b29ed8874706100-1024x768.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-810\" srcset=\"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/gettyimages-50962431-f4ec13ebb6321b9d4062f6376b29ed8874706100-980x735.jpg 980w, https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/gettyimages-50962431-f4ec13ebb6321b9d4062f6376b29ed8874706100-480x360.jpg 480w\" sizes=\"auto, (min-width: 0px) and (max-width: 480px) 480px, (min-width: 481px) and (max-width: 980px) 980px, (min-width: 981px) 1024px, 100vw\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Eksperimentalna istra\u017eivanja li\u0161enosti sna dolaze do sli\u010dnih nalaza: ako netko ne spava dovoljno dugo onda \u0107e po\u010deti sanjati dok je budan. Samo jedna neprospavana no\u0107 \u010dini misli neorganiziranijima, a percepciju iskrivljenom. Izgleda kako moramo odraditi taj halucinatorni dio, ako ne u snu, onda na javi. Tako\u0111er, vi\u0161e od 75% pojedinaca dijagnosticiranih sa shizofrenijom ima probleme sa spavanjem, poput apneje ili insomnije. Povezanost poreme\u0107aja spavanja i psihoze jasno je dokumentirana. No, postavlja se pitanje postoji li i sli\u010dnost?<\/p>\n\n\n\n<p>San i psihoza imaju puno sli\u010dnosti te ih mo\u017eemo podijeliti u dvije kategorije: objektivne odnosno fiziolo\u0161ke sli\u010dnosti te subjektivne odnosno iskustvene sli\u010dnosti. Kada pri\u010damo o objektivnim sli\u010dnostima onda su u prvom redu one neurobiolo\u0161ke: i tijekom spavanja i tijekom psihoze emotivni centri mozga poput amigdale su hiperaktivni dok su dijelovi mozga zadu\u017eeni za planiranje i organizaciju relativno deaktivirani. Tako\u0111er, i u psihozi i u spavanju imamo povi\u0161ene razine neurotransmitera dopamina, a on pru\u017ea ugodu. Na prvu mo\u017ee djelovati \u010dudno kako se dopamin, koji je zadu\u017een za ugodu, lu\u010di u snu i psihozi, a snovi i psihoza itekako znaju biti neugodni. No, ukoliko smo upoznati s ugodom koji mogu proizvesti neugodni podra\u017eaji i op\u0107enito \u201estra\u0161na\u201c iskustva onda to i ne djeluje toliko nelogi\u010dno. U psihologiji je o tome pisao Sigmund Freud kada je spominjao <em>unheimlich<\/em>, u filozofiji Georges Bataille kada je spominjao <em>exp\u00e9rience limite<\/em>, a Rudolf Otto u religiologiji u pojmu <em>mysterium tremendum<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada pri\u010damo o subjektivnim sli\u010dnostima sna i psihoze onda pri\u010damo o sli\u010dnosti do\u017eivljaja u ta dva iskustva. I san i psihoza sadr\u017ee halucinacije, no u psihozi su one naj\u010de\u0161\u0107e slu\u0161nog tipa, a u snu vizualnog. I san i psihoza sadr\u017ee deluziju, naj\u010de\u0161\u0107e paranoi\u010dnog tipa u smislu da nas netko proganja. Tako\u0111er, i san i psihoza sadr\u017ee neologizme odnosno stvaranje novih rije\u010di. Zanimljivo je kako se snovi osoba s dijagnosticiranom shizofrenijom sadr\u017eajno ne razlikuju od snova osoba koje nemaju dijagnosticiranu shizofreniju: jednako su bizarni. Ono po \u010demu se shizofrene odnosno psihoti\u010dne osobe razlikuju od drugih je po tome \u0161to one stvarnost do\u017eivljaju bizarnije. Takav stav podupiru istra\u017eivanja u kojim se gledala razlika izme\u0111u snova i budnog sanjarenja shizofrenih osoba i snova i budnog sanjarenja osoba bez shizofrenije. Isklju\u010divo gledaju\u0107i sadr\u017eaj snova, ljudi su imali pote\u0161ko\u0107a s utvr\u0111ivanjem radi li se o shizofrenoj osobi ili ne jer su snovi jednako bizarni. No, kada se radilo o utvr\u0111ivanju toga radi li se o snu ili budnom sanjarenju, onda su ljudi to\u010dno utvr\u0111ivali distinkciju kod osoba koje nisu shizofrene, no kod shizofrenih osoba nisu mogli zaklju\u010diti koji sadr\u017eaj je bio san, a koji sanjarenje.<\/p>\n\n\n\n<p>Takva istra\u017eivanja tjeraju nas da preokrenemo \u010desto postavljano pitanje \u201eje li san nalik psihozi\u201c u \u201eje li psihoza nalik snu\u201c? Uzev\u0161i u obzirom sve napisano, ali i ono izme\u0111u redaka, doista izgleda kako je psihoza san u realnosti. Netko bi sada s pravom postavio pitanje o smislenosti psihoti\u010dnog sadr\u017eaja s obzirom da, psihodinamski gledaju\u0107i, san proizlazi iz nesvjesnog i nosi odre\u0111enu poruku. Psihoti\u010dni sadr\u017eaj se na prvu ruku \u010dini besmislen, no on itekako ima smisla za osobu koja ga do\u017eivljava. Primjera radi, uzeti \u0107emo nakratko deluziju paranoje u kojoj nas netko proganja. Ideju proganjanja vrlo \u010desto mo\u017eemo prona\u0107i kod osoba koje su imale iznenadnu smrt bliskog \u010dlana obitelji ili prijatelja s kojim su bili konstantno u kontaktu. S nestankom voljene nam osobe, ukoliko nemamo nikoga drugoga toliko bliskog, nemamo se kome povjeriti i imati prisni i kvalitetni interpersonalni odnos. Drugim rije\u010dima, iako su drugi oko nas ostali smo sami; nitko vi\u0161e ne razmi\u0161lja o nama na na\u010din na koji je razmi\u0161ljala preminula osoba niti itko ima brige za nas kao ta osoba. Sa samo\u0107om je izrazito te\u0161ko se nositi stoga pose\u017eemo za deluzijom proganjanja. Lak\u0161e je biti proganjan nego zaboravljen.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>PREPORUKE ZA DALJNJE \u010cITANJE:<\/p>\n\n\n\n<p>Hall, James A. (1995.) &#8211; Jungovsko tuma\u010denje snova: priru\u010dnik za teoriju i praksu. Beograd: KD ATOS.<\/p>\n\n\n\n<p>Malinowski, Josie (2021.) &#8211; Psihologija snova. Novi Sad: Psihopolis institut.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eLu\u0111ak je budni sanjar\u201c \u2013 Immanuel Kant Tisu\u0107lje\u0107ima ljudi povezuju snove i psihozu: Platon tako govori o stanjima u kojima je percepcija pogre\u0161na kao npr. san i ludilo, Arthur Schopenhauer govori kako je san kratkotrajna psihoza, a psihoza dugotrajan san, dok Allan Hobson smatra da sanjanje nije nalik psihozi ve\u0107 ono jest psihoza. \u0160to je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":809,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-808","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihoterapija-i-savjetovanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/808","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=808"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/808\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":815,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/808\/revisions\/815"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/809"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=808"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=808"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=808"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}