{"id":799,"date":"2025-01-12T11:54:38","date_gmt":"2025-01-12T11:54:38","guid":{"rendered":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/?p=799"},"modified":"2025-01-12T11:56:21","modified_gmt":"2025-01-12T11:56:21","slug":"od-kaktusa-do-fakulteta-kako-snovi-otkrivaju-proces-iscjeljenja-u-depresiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/?p=799","title":{"rendered":"Od kaktusa do fakulteta: kako snovi otkrivaju proces iscjeljenja u depresiji"},"content":{"rendered":"
Andrija Piska\u0107, mag. psych. & univ. bacc. phil. et relig.<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Od davnina snovi su intrigirali ljudsku ma\u0161tu bivaju\u0107i tako mostom izme\u0111u stvarnosti i neistra\u017eenih dubina na\u0161e psihe. Kao \u0161to je Sigmund Freud istaknuo, snovi su kraljevski put do nesvjesnog \u2013 prozor u svijet koji je skriven od svjesnog uma, ali oblikuje na\u0161e misli, emocije i pona\u0161anja. U svojoj osnovi, snovi nam pru\u017eaju priliku za komunikaciju s onim dijelovima sebe koji su \u010desto nedostupni tijekom budnog stanja. Ti dijelovi nas su nesvjesni stoga je vrlo va\u017eno obratiti pa\u017enju na njih kada se tako eksplicitno pojave u obliku sna. S obzirom kako je nesvjesno dio nas, istra\u017eivanje istoga u kontekstu psihoterapije omogu\u0107uje dublje razumijevanje unutarnjih konflikata, potisnutih emocija i \u017eelja koje oblikuju na\u0161 \u017eivot. Snovi, sa svojim bogatstvom simbola i naizgled nelogi\u010dnim zapletima, pru\u017eaju uvide u nesvjesne procese na na\u010din koji je te\u0161ko posti\u0107i svjesnim introspektivnim metodama. Snovi nisu samo nasumi\u010dne slike i pri\u010de, ve\u0107 \u010desto odra\u017eavaju na\u0161e strahove, nade, neostvarene \u017eelje i nerije\u0161ene konflikte.<\/p>\n\n\n\n

Da su snovi povezani s mentalnim zdravljem odavno je poznato kako u narodu tako i u znanosti. U narodu se zna kako se razli\u010diti neugodni snovi mogu pojaviti kada prolazimo kroz razdoblje izrazitog stresa, poslije traume, tijekom slabog mentalnog zdravlja ili sli\u010dnih stanja. Nadalje, u znanosti, to\u010dnije u Dijagnosti\u010dkom i statisti\u010dkom priru\u010dniku za mentalne poreme\u0107aje<\/em> imamo navedene poreme\u0107aje spavanja kao dijagnosti\u010dki kriterij odnosno simptom mnogih poreme\u0107aja. Mogu\u0107i simptom poreme\u0107aja spavanja tako se pojavljuje npr. kod depresije, bipolarnog poreme\u0107aja, posttraumatskog stresnog poreme\u0107aja i anksioznog poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n

Kada je rije\u010d o depresiji i spavanju onda mo\u017eemo sasvim jasno zaklju\u010diti kako poreme\u0107aj spavanja nije samo simptom depresije ve\u0107 joj mo\u017ee i prethoditi. Istra\u017eivanja pokazuju da ako \u010dovjek ima nesanicu bez depresije, onda su dvostruko ve\u0107e \u0161anse da kasnije postane depresivan nego ako nema nesanicu. Tako\u0111er, ako ljude li\u0161ite sna njihovo stanje \u0107e im se progresivno pogor\u0161avati pa je mogu\u0107e i kako \u0107e uslijediti depresija. Nadalje, depresivni pojedinci \u010desto idu i u dvije krajnosti sa snovima: ili su li\u0161eni istih u smislu nesanice ili do\u017eivljavaju hipersomniju u smislu pretjeranog spavanja.<\/p>\n\n\n\n

Kada utonu u san, uo\u010deno je kako depresivni pojedinci provode vi\u0161e vremena u fazi 4, poznatijoj i kao REM faza, nego nedepresivni pojedinci. Osim toga, depresivni pojedinci manje vremena provode u fazi 3 spavanja. Faza 3 spavanja zadu\u017eena je za fizi\u010dko iscjeljivanje dok je REM faza hiperemocionalna faza u kojoj sanjamo. U REM fazi, depresivni pojedinci sanjaju snove s vi\u0161e neugodnih emocija nego nedepresivni pojedinci. \u010cesto se dogodi i da depresivni pojedinci sanjaju snove u kojima ni\u0161ta ne osje\u0107aju. I izrazito neugodni snovi i apati\u010dni snovi povezani su s njihovim budnim stanjem u kojem osje\u0107aju navalu neugodnih emocija ili pak ne osje\u0107aju ni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Ukoliko se radi o neugodnim osje\u0107ajima, a ne apatiji, onda depresivna osoba danju posve\u0107uje vi\u0161e pa\u017enje neugodnim osje\u0107ajima i do\u017eivljajima pa nave\u010der ide spavati neraspolo\u017eena \u0161to vodi do\u017eivljavanju neugodnih snova pa se i budimo neraspolo\u017eeni. Na taj na\u010din depresija postaje za\u010darani krug te je potrebno prekinuti isti uz pomo\u0107 odre\u0111ene intervencije u obliku lijeka, psihoterapije ili sli\u010dno. Treba li se fokusirati na lijek ili na psihoterapiju naj\u010de\u0161\u0107e ovisi o tipu depresije: ukoliko se radi o osobi koja funkcionira u privatnom \u017eivotu u smislu da ima posao i prijatelje, no depresija je prisutna, onda se fokusiramo na lijekove jer bi uzrok najvjerojatnije trebao biti biolo\u0161ki. Ukoliko osoba nije funkcionalna u privatnom \u017eivotu onda se fokusiramo na psihoterapiju jer bi uzrok naj\u010de\u0161\u0107e trebao biti u njenoj okolini.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Interpretacija snova u depresiji<\/h2>\n\n\n\n

Kada se radi o funkcionalnoj depresivnoj osobi, odnosno o psihogenoj, a ne biolo\u0161koj depresiji, op\u0107a je istina da je ona povezana s bijesom kojem nije dopu\u0161teno da se izrazi u svijesti. Karakteristi\u010dno je da je taj bijes usmjeren prema nekoj osobi iz neposredne okoline, sada\u0161nje ili pro\u0161le, a onda se okre\u0107e prema njoj samoj i zbog toga osoba upada u depresiju odnosno razmi\u0161lja o sebi kao o bezvrijednoj i beskorisnoj. Takva dinamika mo\u017ee se jasno vidjeti u njihovim snovima.<\/p>\n\n\n\n

Zbog nemogu\u0107nosti osvje\u0161\u0107ivanja agresivnosti, depresivne osobe u snovima \u010desto projiciraju pa tako znaju sanjati objekt ili objekte koji su agresivni prema sniva\u010devom egu. Kako depresija slabi odnosno kako osoba mo\u017ee inkorporirati agresivnost u svoju budnu li\u010dnost tako i u snovima osoba koja sanja odnosno sniva\u010dev ego postaje agresor, a ne \u017ertva.<\/p>\n\n\n\n

Jedna \u017eena svjesno je do\u017eivljavala mje\u0161avinu depresije i bijesa, a uzrok se krio u mu\u017eevljevoj vezi s drugom \u017eenom. U jednom je snu bila sama no\u0107u u pustinji, okru\u017eena kaktusima i \u0161korpionima i nije se mogla pomaknuti s mjesta jer bi u protivnom bila izbodena. Kako je terapija napredovala i kako je osoba bila spremnija izraziti agresiju u privatnom \u017eivotu, a s time je i depresija nestajala, \u017eena je sanjala kako \u0161e\u0107e stazom u dvori\u0161tu fakulteta u kojem je bilo jako puno otrovnih zmija, ali se nijedna nije nalazila na pje\u0161a\u010dkoj stazi. Oko nje je bilo puno ljudi te je bio dan, a ne no\u0107. Upravo opisani snovi prikazuju manifestni sadr\u017eaj \u2013 to je ono \u0161to se uistinu dogodilo u snu. No, s obzirom da se radi o nesvjesnom koje nam \u0161alje odre\u0111enu poruku preko sna, onda objekti, simboli i pri\u010da moraju imati skriveno zna\u010denje te kada ga poku\u0161avamo otkriti govorimo o latentnom sadr\u017eaju sna.<\/p>\n\n\n\n

Latentni sadr\u017eaj prethodno opisanog sna je sljede\u0107i: agresivni elementi u prvom snu, kaktusi i \u0161korpioni, predstavljaju potisnutu agresiju same osobe koja sanja. S obzirom da joj kaktusi i \u0161korpioni mogu nauditi, rije\u010d je o neinkorporiranoj agresiji unutar li\u010dnosti odnosno o nemogu\u0107nosti izra\u017eavanja agresije zbog straha od posljedica, prija\u0161njih lo\u0161ih iskustava ili ne\u010dega sli\u010dnoga. San mo\u017eemo protuma\u010diti kao \u017eelju da se pojedini elementi li\u010dnosti dovedu do svijesti odnosno potrebu da se poka\u017eu istinski osje\u0107aji. Da su agresivni osje\u0107aji potisnuti vidi se i u tome \u0161to se san odvio no\u0107u, a ne danju. S iskazivanje istinskih osje\u0107aja, osoba sanja drugi san odnosno \u0161etnju dvori\u0161tem fakulteta. Primijetimo kako se sada agresivni elementi odnosno zmije i dalje nalaze u snu, ali na svom podru\u010dju u travi, a ne na stazama. Tako\u0111er osoba se \u0161e\u0107e dvori\u0161tem fakulteta, a fakultet je mjesto gdje se ne\u0161to novo u\u010di. Osoba je nau\u010dila izraziti agresivni dio svoje li\u010dnosti na prihvatljiv na\u010din u prikladnim situacijama i zato se zmije nalaze u svom podru\u010dju te kod sniva\u010da ne postoji strah od ugriza zmije. U snu tako\u0111er imamo druge ljude koji se normalno pona\u0161aju pored nje odnosno koji su prihvatili njenu agresiju: ni\u0161ta se stra\u0161no ne\u0107e dogoditi ako se agresija izbaci, nitko ju ne\u0107e napustiti. Veliki broj zmija kao i veliki broj ljudi se mo\u017ee interpretirati kao postojanje mnogih agresija kako vlastitih tako i tu\u0111ih te ukazuje na inkorporiranje emocije agresije kao bazi\u010dne emocije svakog \u010dovjeka. Poslije svega, s obzirom da se \u0161etnja doga\u0111a danju, a ne no\u0107u, to jasno ukazuje da je agresivni element uspio do\u0107i u svijest (dan) te vi\u0161e nije potisnut u nesvjesnom (no\u0107).<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

PREPORUKE ZA DALJNJE \u010cITANJE:<\/p>\n\n\n\n

Hall, James A. (1995.) – Jungovsko tuma\u010denje snova: priru\u010dnik za teoriju i praksu. Beograd: KD ATOS.<\/p>\n\n\n\n

Malinowski, Josie (2021.) – Psihologija snova. Novi Sad: Psihopolis institut. <\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od davnina snovi su intrigirali ljudsku ma\u0161tu bivaju\u0107i tako mostom izme\u0111u stvarnosti i neistra\u017eenih dubina na\u0161e psihe. Kao \u0161to je Sigmund Freud istaknuo, snovi su kraljevski put do nesvjesnog \u2013 prozor u svijet koji je skriven od svjesnog uma, ali oblikuje na\u0161e misli, emocije i pona\u0161anja. U svojoj osnovi, snovi nam pru\u017eaju priliku za komunikaciju […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":802,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-799","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihoterapija-i-savjetovanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/799","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=799"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/799\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":828,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/799\/revisions\/828"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/802"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=799"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=799"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=799"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}