{"id":783,"date":"2024-12-29T17:52:30","date_gmt":"2024-12-29T17:52:30","guid":{"rendered":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/?p=783"},"modified":"2024-12-29T19:22:11","modified_gmt":"2024-12-29T19:22:11","slug":"razumijevanje-narcizma-od-osobine-do-poremecaja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/?p=783","title":{"rendered":"Razumijevanje narcizma: od osobine do poreme\u0107aja"},"content":{"rendered":"
Andrija Piska\u0107, mag. psych. & univ. bacc. phil. et relig.<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme \u0107e pokazati svoje<\/em>. Svi smo \u010duli za tu izreku te ona iskazuje kako s vremenom sve dolazi na svoje. U kontekstu psihologije li\u010dnosti, mogli bismo re\u0107i kako ona zna\u010di da \u0107e s vremenom osoba pokazati svoje pravo lice jer je nemogu\u0107e na duge staze glumiti da ste ne\u0161to \u0161to niste. Doista, \u010dovjek posjeduje stalan obrazac osobina i pona\u0161anja koji je konzistentan kroz vrijeme i koji je nemogu\u0107e skrivati na duge staze, a naziva se li\u010dnost. Li\u010dnost obuhva\u0107a na\u010din na koji razmi\u0161ljamo, osje\u0107amo i djelujemo te u velikoj mjeri oblikuje na\u0161e odnose s drugima i na\u0161u sposobnost suo\u010davanja sa svakodnevnim izazovima. Zdrava li\u010dnost osigurava fleksibilnost, otpornost i sklad izme\u0111u osobnih ciljeva i dru\u0161tvenih o\u010dekivanja. Ona omogu\u0107uje osobi da realisti\u010dno sagleda svoje sposobnosti i ograni\u010denja, postavi ostvarive ciljeve te izgradi autenti\u010dne odnose s drugima. Osobe sa zdravom li\u010dno\u0161\u0107u pokazuju sposobnost empatije, samokontrole i fleksibilnosti te im to poma\u017ee u uspje\u0161nom balansiraju izme\u0111u vlastitih potreba i potreba zajednice.

Nasuprot tome, nezdrava li\u010dnost se manifestira kroz krute obrasce razmi\u0161ljanja i pona\u0161anja ometaju\u0107i na taj na\u010din svakodnevni \u017eivot i odnose. Naime, kada odre\u0111ene osobine li\u010dnosti postanu dominantne i rigidne ili kada ih uop\u0107e nema, one prelaze granicu domene prosje\u010dne osobine li\u010dnosti te tada govorimo o poreme\u0107aju li\u010dnosti. Potrebno je naglasiti kako uvijek govorimo o poreme\u0107aju li\u010dnosti, a ne o poreme\u0107aju osobnosti. Osobnost i li\u010dnost ne ozna\u010davaju iste stvari iako se u svakodnevnom govoru te rije\u010di koriste kao sinonimi. Li\u010dnost je skup osobina koje svi ljudi dijele, a me\u0111usobno se razlikuju ovisno o poziciji na kontinuumu: tako je npr. netko izrazito ekstrovertiran dok je netko vrlo nisko na dimenziji ekstraverzije. Ono \u0161to im je zajedni\u010dko jest da obje osobe posjeduju dimenziju ekstraverzije po kojoj se mogu uspore\u0111ivati te se zato i mo\u017ee govoriti o poreme\u0107aju li\u010dnosti. S druge strane, osobnost je ne\u0161to jedinstveno za svaku osobu. Osobnost je specifi\u010dan na\u010din na koji osoba iskazuje svoju osobinu li\u010dnosti odnosno li\u010dnost. Na primjeru ekstraverzije, osobnost je na\u010din na koji osoba iskazuje svoju dru\u0161tvenost ili nedru\u0161tvenost: tako netko mo\u017ee pu\u0161iti cigarete samo u dru\u0161tvu dok netko treba provesti minimalno 20 minuta gledaju\u0107i ni u \u0161ta kako bi napunio baterije. S obzirom da je osobnost jedinstvena ne mo\u017eemo vr\u0161iti usporedbe na cijeloj populaciji stoga ne mo\u017eemo govoriti o poreme\u0107ajima osobnosti ve\u0107 samo li\u010dnosti. Kao \u0161to je spomenuto, do poreme\u0107aja li\u010dnosti dolazi kada osoba uop\u0107e nema odre\u0111ene osobine li\u010dnosti ili kada su one dovedene do ekstrema. Jedan od primjera dovo\u0111enja osobina li\u010dnosti do ekstrema je narcisti\u010dni poreme\u0107aj li\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n

Patolo\u0161ki narcizam, odnosno narcisti\u010dni poreme\u0107aj li\u010dnosti, predstavlja ekstremnu verziju narcizma i \u010desto je povezan s disfunkcionalnim obrascima pona\u0161anja, emocionalnim nestabilnostima i problemima u interpersonalnim odnosima. Osobe s patolo\u0161kim narcizmom \u010desto precjenjuju vlastite sposobnosti i zanemaruju svoje slabosti kako bi prikrile duboko ukorijenjenu nesigurnost. Njihovo samopo\u0161tovanje temelji se na vanjskom priznanju \u0161to ih \u010dini izuzetno ranjivima na kritiku, odbijanje i neuspjeh. Patolo\u0161ki narcizam nije homogena cjelina te, iako postoji vi\u0161e podjela, dvije su osnovne manifestacije narcisti\u010dnog poreme\u0107aja li\u010dnosti: grandiozni i vulnerabilni narcizam.
Grandiozni narcizam obilje\u017een je preuveli\u010danom slikom o vlastitoj va\u017enosti, idealiziranim fantazijama o sebi i osje\u0107ajem prava na posebni tretman. Osobe s ovim podtipom \u010desto pokazuju ekshibicionisti\u010dka i eksploatacijska pona\u0161anja koriste\u0107i tako druge ljude za potvrdu vlastite vrijednosti. Nedostatak introspektivne sposobnosti i niska motivacija za promjenom dodatno ote\u017eavaju lije\u010denje ovog poreme\u0107aja. Ovaj poreme\u0107aj se jo\u0161 i naziva otvorenim narcizmom jer ga je \u201elako\u201c primijetiti. S druge strane, vulnerabilni narcizam uklju\u010duje intenzivan osje\u0107aj srama, krivnje i pretjerane osjetljivosti na kritiku. Ovaj podtip \u010desto prati socijalno povla\u010denje i izbjegavanje interpersonalnih odnosa. Osobe s vulnerabilnim narcizmom imaju izra\u017eeniju tendenciju samokriti\u010dnosti i depresivnosti \u0161to ih \u010dini dostupnijima za psiholo\u0161ku pomo\u0107, ali i dodatno ote\u017eava terapijski proces. Ovaj tip poreme\u0107aja \u010desto se naziva i prikrivenim narcizmom jer nije toliko \u201elagan\u201c za uo\u010diti. Potrebno je naglasiti kako \u0107ete rijetko nai\u0107i na osobu koja iskazuje samo grandiozni narcizam ili samo vulnerabilni narcizam ve\u0107 se radi o konstantnim izmjenama. Jedna od \u010destih izmjena je u osjetljivosti na tu\u0111e kritike: grandiozni narcisi su neosjetljivi na kritiku dok su vulnerabilni ekstremno osjetljivi te se takve epizode izrazite osjetljivosti i neosjetljivosti znaju izmjenjivati.

Prema teoriji Heinza Kohuta, koja je kasnije potvr\u0111ena brojnim istra\u017eivanjima, dva se roditeljska stila odgoja osobito isti\u010du u kontekstu razvoja patolo\u0161kog narcizma: emocionalna hladno\u0107a i zanemarivanje kao jedan stil te prenagla\u0161avanje djetetovih uspjeha kao drugi stil. Iako suprotni stilovi odgoja, oni mogu dovesti do iste posljedice. Naime, kada roditelji ne zadovoljavaju emocionalne potrebe djeteta ili ga ignoriraju dijete mo\u017ee razviti nesigurnu sliku o sebi. Kako bi kompenziralo osje\u0107aj bezvrijednosti, dijete mo\u017ee idealizirati vlastita postignu\u0107a \u0161to kasnije vodi razvoju grandioznosti. S druge strane, kada roditelji preuveli\u010davaju uspjehe djeteta i ne toleriraju neuspjehe, dijete razvija osje\u0107aj jakog srama pri svakom porazu. To stvara potrebu za odr\u017eavanjem grandiozne slike o sebi pod svaku cijenu. Po uzoru na roditelje koji su ga posebno tretirali, ono u odrasloj dobi zadr\u017eava osje\u0107aj posebnosti i smatra da ima prava na razli\u010dite stvari. Stil odgoja roditelja je samo jedan od uzroka patolo\u0161kog narcizma. Drugi okolinski utjecaji poput traumati\u010dnih doga\u0111aja u djetinjstvu kao \u0161to su zlostavljanje, razvod roditelja ili gubitak roditelja tako\u0111er pove\u0107avaju rizik za razvoj patolo\u0161kog narcizma. Navedeni doga\u0111aji ostavljaju duboke emocionalne rane koje dijete nastoji kompenzirati razvijanjem disfunkcionalnih obrazaca pona\u0161anja. Drugim rije\u010dima, dijete se poku\u0161ava obraniti od traumati\u010dnog iskustva onako kako ono zna.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kako ne bismo ostali samo na teoriji, evo i nekoliko konkretnih primjera kako prepoznati narcisa u svojoj okolini. Prije \u010ditanja ovih primjera trebamo imati na umu kako je narcizam kao osobina neophodan za zdravu li\u010dnost stoga je mogu\u0107e kako \u0107e netko u na\u0161oj okolini iskazivati sli\u010dna pona\u0161anja, ali ne bi spadao u narcisti\u010dni poreme\u0107aj li\u010dnosti jer narcizam koji iskazuje nije ekstreman ve\u0107 se radi o povi\u0161enoj dimenziji osobine li\u010dnosti narcizma u odnosu na prosjek.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Kako prepoznati narcisa?<\/h2>\n\n\n\n

Zamislimo da netko stvarno ima odli\u010dnu kvalitetu odnosno sposobnost i ne mo\u017ee se nikako negirati da to nije tako. Npr. netko ima izrazitu sposobnost igranja nogometa i igra daleko najbolje u svojoj nogometnoj ligi. Narcis uvi\u0111a spomenutu kvalitetu te mu ona predstavlja prijetnju jer je mogu\u0107e da \u0107e talentirana osoba preuzeti svu pa\u017enju i divljenje u dru\u0161tvu. Tako\u0111er, narcisu je izrazito te\u0161ko prihvatiti da je netko bolji od njega u nekoj sposobnosti. Imaju\u0107i to na umu, narcis \u017eeli minimizirati sposobnost osobe kako bi mogao privu\u0107i pozornost na sebe stoga bi mogao re\u0107i: \u201eOdli\u010dno igra, ali vidio sam i bolje.\u201c ili \u201eNije lo\u0161e, ali to je jedino \u0161ta joj ide dobro u \u017eivotu.\u201c ili \u201eI ja bih tako igrao da nemam \u0161to pametnije za raditi u \u017eivotu.\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Narcisi vole okretati fokus na sebe i poniziti drugoga u isto vrijeme. Zamislite da ste u gradu sreli osobu koju ste prvi i zadnji put vidjeli na tulumu prije 4 godine na kojem ste bili sa svojim prijateljem narcisom. Isprva niste prepoznali osobu, no kada vas je ona pozdravila shvatili ste o kome se radi stoga ste stali i popri\u010dali s njom. Kada ste sljede\u0107i dan svome prijatelju narcisu prepri\u010davali pri\u010du o tome koga ste sreli usputno ste spomenuli kako ste tu osobu jedva prepoznali, a ostatak pri\u010de ste se fokusirali na to \u0161to ta osoba sada radi i kako \u017eivi. Tipi\u010dan odgovor narcisa na ovu pri\u010du bio bi: \u201eOzbiljno ga nisi uspio prepoznati? Ja bih odmah shvatio o kome se radi.\u201c. Dakle, radi se o malom dijelu pri\u010de, ali se narcis na njega fokusira jer mu je taj dio pogodan za istaknuti svoje sposobnosti i u isto vrijeme vas poniziti. Narcis tako\u0111er razmi\u0161lja na na\u010din da je uspio prona\u0107i slabost drugoga i to je ono \u0161to ga hrani. Paradoksalno, narcisi su izrazito slabi u pronala\u017eenju slabosti u drugima jer je za isto potrebno dobro poznavanje ljudske prirode i imanje uvida \u2013 \u0161to rijetko vidimo kod narcisa. Narcis je dobar u vrije\u0111anju drugih, ali ne i u pronalasku slabosti.<\/p>\n\n\n\n

Vrije\u0111anje je modus operandi narcisa, no ono nekada zna biti vrlo dobro skriveno. Naprimjer, narcisi \u010desto znaju re\u0107i svojim prijateljima, ali i romanti\u010dnim partnerima kako im samo govore istinu i da to rade za njihovo dobro kako bi se mogli ispraviti\/promijeniti\/pobolj\u0161ati. U takvom iskazu se implicitno krije misao kako je narcis jedini koji mo\u017ee dohvatiti istinu, a ostali su glupi ili nesposobni za takav poduhvat. Tako\u0111er, istu re\u010denicu narcis koristi kako bi opravdao opetovano izravno vrije\u0111anje druge osobe kada ju druga osoba pita za\u0161to ima potrebu stalno ju vrije\u0111ati.<\/p>\n\n\n\n

Narcis \u010desto kada vrije\u0111a koristi argument kako to i drugi misle, samo je on jedini koji se usudi to izre\u0107i. U pozadini takve strategije krije se stvaranje podloge za manipulaciju jer narcis \u017eeli izolirati drugu osobu i usaditi joj osje\u0107aj da je ona sama protiv drugih odnosno da je ona druga\u010dija od drugih i da je ona ta koja se treba promijeniti, a ne on.<\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o svojim pro\u0161lim romanti\u010dnim vezama narcis \u010desto zna re\u0107i kako su svi njegovi biv\u0161i partneri zapravo gubitnici, glupani i sli\u010dno. Ideja iza takve re\u010denice je da narcis smatra da onaj koji nije uspio vidjeti njegovu kvalitetu i veli\u010dinu mora biti glup, gubitnik i sli\u010dno. Tako\u0111er, u izboru romanti\u010dnog partera narcisu je samo va\u017ean status stoga \u0107e tra\u017eiti partnera koji \u0107e joj poslu\u017eiti u podizanju socijalnog statusa. Naj\u010de\u0161\u0107e je to izrazito lijepa osoba koja slu\u017ei kao trofej ili pak vrlo uspje\u0161na osoba u svome podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n

Kada poznanici istaknu da je narcis izrazito neugodan i uvredljivo orijentiran u romanti\u010dnom odnosu, on \u010desto zna re\u0107i kako su drugi samo ljubomorni na ovu jedinstvenu vezu koju ima. Ideja koja se krije u pozadini jest ta da narcis svoj narcizam preta\u010de na romanti\u010dnog partnera pa tako \u017eeli stvoriti iluziju kako su on i partner sami protiv svijeta. Folie \u00e0 deux<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Narcis se tako\u0111er \u201eispri\u010dava\u201c na poseban na\u010din. Tako bi npr. mogao re\u0107i: \u201eNema smisla da se tako osje\u0107a\u0161, ali oprosti.\u201c ili \u201eOprosti, ali tvoja reakcija nije normalna.\u201c ili \u201eZnam da treba\u0161 ovo \u010duti stoga oprosti.\u201c ili \u201eOprosti. Jesi li zadovoljan sada?\u201c. U svim ovim primjerima mo\u017eemo vidjeti kako se narcis zapravo ne ispri\u010dava jer ideja koja stoji u podlozi je ta da je narcis osramo\u0107en zbog toga \u0161to se mora ispri\u010dati, ali zato \u0161to mora u\u010diniti \u0107e to tako da bude \u0161to manje iskreno odnosno da poka\u017ee da je on i dalje \u201eglavni\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Kada narcis sazna izrazito stra\u0161ne vijesti o nekoj osobi, \u010desto pokazuje nedostatak empatije i okre\u0107e pri\u010du na sebe. Tako npr. ako sazna da je netko obolio od nekog virusa mogao bi re\u0107i: \u201eNadam se da nije prijelazno.\u201c. Ako je netko obolio od neizlje\u010dive bolesti, mogao bi re\u0107i: \u201eAh, \u017eivot je te\u017eak.\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Kada narcis sam razvije ozbiljnu bolest, on \u010desto govori: \u201eNe mogu vjerovati da mi se ovo dogodilo, \u0161to sam napravio da zaslu\u017eim ovo?\u201c. Ideja koja je u pozadini je ta da se narcis pita za\u0161to ljudi poma\u017eu drugima, a ne njemu jer on nije ovo zaslu\u017eio, a drugi jesu. Tako\u0111er narcis se zna i upitati: \u201eKako \u0107e ljudi bez mene?\u201c. Takvo pitanje je izjava grandioznosti, a ne iskrene brige za druge jer je u pozadini misao da ljudi ne shva\u0107aju \u0161to gube s njim.<\/p>\n\n\n\n

Poslije svega, narcisi koji nisu poradili na sebi \u010desto zagor\u010davaju \u017eivot vlastitoj djeci preko poku\u0161aja nadokna\u0111ivanja vlastitih neuspjeha i ograni\u010denja putem djetetovog \u017eivota. Jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih primjera pona\u0161anja narcisoidnog roditelja je hvaljenje djetetovih postignu\u0107a pred drugima, ali nikada u \u010detiri oka pred djetetom. Ideja koja stoji u pozadini je ta da narcis pokazuje drugima kakvo je dijete on stvorio i da su djetetovi uspjesi zapravo samo rezultat roditeljskog odgoja i njegovih sposobnosti, a ne djeteta. No, o roditeljskom narcizmu i specifi\u010dnim odnosima majka-k\u0107er i otac-sin vi\u0161e u drugim \u010dlancima.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na sve navedeno, \u017eivot s narcisom izrazito je zahtjevan i iscrpljuju\u0107i. \u010cesto se doga\u0111a da osoba smatra da je u njoj problem, a ne u narcisu jer su narcisi izrazito manipulativni. Tako kada istaknete odre\u0111ene pote\u0161ko\u0107e u odnosu koje proizlaze iz prirode narcisa, narcis \u0107e vas svojim pona\u0161anjem natjerati da se osje\u0107ate lo\u0161e \u0161to ste to uop\u0107e poku\u0161ali istaknuti. Drugim rije\u010dima, narcis \u0107e vas gaslightati<\/em>. Te\u0161ko je narcisu re\u0107i da je narcis.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

PREPORUKE ZA DALJNJE \u010cITANJE:<\/p>\n\n\n\n

Holmes, Jeremy (2003.) – Ideje u psihoanalizi: narcizam. Zagreb: Jesenski i Turk.<\/p>\n\n\n\n

Duri\u0107, Dejan (2013.) – Uvod u psihoanalizu – od edipske do narcisti\u010dke kulture. Zagreb : Leykam international.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vrijeme \u0107e pokazati svoje. Svi smo \u010duli za tu izreku te ona iskazuje kako s vremenom sve dolazi na svoje. U kontekstu psihologije li\u010dnosti, mogli bismo re\u0107i kako ona zna\u010di da \u0107e s vremenom osoba pokazati svoje pravo lice jer je nemogu\u0107e na duge staze glumiti da ste ne\u0161to \u0161to niste. Doista, \u010dovjek posjeduje stalan […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":784,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-783","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihoterapija-i-savjetovanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/783","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=783"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/783\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":797,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/783\/revisions\/797"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/784"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=783"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=783"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/obiteljskicentar.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=783"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}